Drvena šindra-šimla u Lici, šindrane daščice u Bosni, holzschindel u Njemačkoj, jedno je od najstarijih materijala za pokrov kuća i drugih objekata kako kod nas u Hrvatskoj tako i u cijeloj Europi, a čija uporaba se sačuvala i do danas bez obzira na masovniju uporabu crijepa.
Posebnost šimle kao pokrova jest u tome što je svojom težinom lagana (cca 12 kg po m2), UV je kompatibilna sa izuzetnim termoizolacijskim svojstvima pa se ljeti prostor ispod pokrova šimle ne pregrijava, a zimi ne zamrzava pa je dakle kao takva zdrav pokrov idealan za sjenice, kuće, pušnice tj. sušare za meso i štale.
Svojim raritetnim etno izgledom, bojom i slojevitom teksturom daje posebnu slikovitost zgradama i cijelom krajoliku, a kao takva se koristi kao pokrov restorana, hotela i vikendica. Također, sve više se koristi kao obloga pročelja objekata jer je samo drvo kao takvo idealan termo i UV izolator, dok se u interijeru koristi za oblogu zidova iz estetskih razloga.
Posebnost šimle kao pokrova jest u tome što je svojom težinom lagana (cca 12 kg po m2), UV je kompatibilna sa izuzetnim termoizolacijskim svojstvima pa se ljeti prostor ispod pokrova šimle ne pregrijava, a zimi ne zamrzava pa je dakle kao takva zdrav pokrov idealan za sjenice, kuće, pušnice tj. sušare za meso i štale.
Svojim raritetnim etno izgledom, bojom i slojevitom teksturom daje posebnu slikovitost zgradama i cijelom krajoliku, a kao takva se koristi kao pokrov restorana, hotela i vikendica. Također, sve više se koristi kao obloga pročelja objekata jer je samo drvo kao takvo idealan termo i UV izolator, dok se u interijeru koristi za oblogu zidova iz estetskih razloga.
Odabir stabla za kalanje drvene šindre, tajna je svakog iskusnijeg majstora tog zanata jer samo 4% stabala u šumi je idealno cjepko tj. adekvatno za proizvodnju šimle. To su isključivo najkvalitetnija stabla u šumama nadmorske visine veće od 1000 metara, zaklonjena od vjetra, bez grana i čvorova s idelano ravnim "žicama" tj. godovima. Kvaliteti drveta za šimlu također pridonosi i veća gustoća rasporeda godova.
Nakon odabira prikladnog stabla, proizvodnja šimle odvija se tradicionalno isključivo ručno, cjepanjem tj. kalanjem četinjače jele i/ili smreke.
"Tajna" dugovječnosti takvog pokrova je upravo u kalanju radijalno duž "žice" po " njegovoj" strukturi, za razliku od strojne obrade gdje strojni alat presjeca tu "žicu" odnosnu strukturu na nekoliko mjesta, pa na tim mjestima dolazi do prodora vode u strukturu drveta?!
Dakle, Priroda je pravi majstor!
"Tajna" dugovječnosti takvog pokrova je upravo u kalanju radijalno duž "žice" po " njegovoj" strukturi, za razliku od strojne obrade gdje strojni alat presjeca tu "žicu" odnosnu strukturu na nekoliko mjesta, pa na tim mjestima dolazi do prodora vode u strukturu drveta?!
Dakle, Priroda je pravi majstor!
Završna faza obrade elemenata je proces sušenja u složajima prije isporuke i ugradnje iako kalanjem, na prethodno opisani način, takvo obrađeno drvo ne zadržava vlagu jer kapljice vode klize niz radijalno kalanu "žicu", a pritom se koristi drvo gustih godova tj "žice" kakvo isključivo raste u planinskim predjelima iznad 1000 mnv.
Ova osebujna proizvodnja prožeta tisućljetnom tradicijom nikada neće ući u serijsku strojnu proizvodnju jer kalanje, a posebice završna obrada se ne može izvesti tako glatko bez čupanja i presjecanja vlakana kao što to može iskusna ruka majstora "ličanina" uz pomoć svog "rastezača" i "podjeljača"...
Ova osebujna proizvodnja prožeta tisućljetnom tradicijom nikada neće ući u serijsku strojnu proizvodnju jer kalanje, a posebice završna obrada se ne može izvesti tako glatko bez čupanja i presjecanja vlakana kao što to može iskusna ruka majstora "ličanina" uz pomoć svog "rastezača" i "podjeljača"...